Tokom 32 godine, utrka na 800 metara za žene bila je izostavljena iz programa Olimpijskih igara jer su takmičarke smatrane previše krhkim. Danas je to jedan od najiščekivanijih događaja na atletskoj stazi.
Ova izuzetna priča počinje na Olimpijskim igrama 1928. godine, koje su predstavljale ogroman – iako privremen – korak naprijed za ženski sport.
Igre u Amsterdamu bile su prve na kojima je ženama dozvoljeno takmičenje u atletskim disciplinama. U program je uvršteno pet ženskih disciplina: utrka na 100 metara, skok u vis, bacanje diska, utrka na 400 metara s preponama i – što je u to vrijeme izazvalo kontroverze – utrka na 800 metara.
Taj napredak je, međutim, bio kratkog daha.
Njemačka atletičarka Karoline Lina Radke postala je prva žena koja je osvojila olimpijsko zlato na 800 metara, ali je istovremeno ostala i posljednja pobjednica u toj disciplini u naredne 32 godine.
Disciplina je uklonjena s programa Igara nakon izvještaja – za koje se kasnije ispostavilo da su netačni – u kojima se tvrdilo da su takmičarke nakon utrke patile od ekstremne iscrpljenosti; Međunarodni olimpijski komitet zaključio je da su žene previše krhke za takmičenje na dionici od dva kruga.
Gotovo 100 godina kasnije, ova disciplina zauzima centralno mjesto na velikim takmičenjima.
U novije vrijeme, pažnju navijača posebno privlači rivalstvo između britanske olimpijske prvakinje na 800 metara Keely Hodgkinson i švicarske evropske prvakinje Audrey Werro.
Kako je, dakle, utrka na 800 metara postala događaj koji se ne propušta? BBC Sport je razgovarao sa ženama koje su oblikovale ovu disciplinu kako bi to saznao.
Bilo je to na Olimpijskim igrama u Tokiju 1964. godine; Ann Brightwell (djevojačko prezime Packer) upravo je prošla kroz cilj utrke na 800 metara, osvojivši zlato i postavivši novi svjetski rekord (foto iznad).
Time je Brightwell postala prva Britanka koja je osvojila olimpijsko zlato na atletskoj stazi, s vremenom od dvije minute i 1,1 sekunde. Rekla je za BBC Sport: “Moj suprug, koji mi je tada bio vjerenik, rekao mi je: ‘Nisi ni svjesna šta si učinila’.
“Tada o tome nisam ni razmišljala… ali sada shvatam da sam odigrala malu, ali važnu ulogu u tome da žene počnu trčati na duže staze.”
Ipak, kontroverze nisu u potpunosti nestale. Brightwell je bila dobro upoznata s tvrdnjama zbog kojih žene nisu mogle takmičiti punih 32 godine nakon što je utrka na 800 metara izbačena s Olimpijskih igara.
Brightwell dodaje: “Muškarcima se nije sviđalo što se žene takmiče na tako važnim događajima… smatrali su nas previše krhkim i nježnim.
“Trudili su se prikazati to u veoma lošem svjetlu. Tvrdili su da se žene ruše tokom utrke. Ali sve je to bila laž.”
Nakon 1928. godine, ženske utrke na srednje staze pale su u drugi plan i ostale u sjeni narednih nekoliko decenija.
Utrka na 800 metara konačno je vraćena u olimpijski program 1960. godine, a četiri godine kasnije, tada 22-godišnja Brightwell otišla je na svoje prve Olimpijske igre, usklađujući treninge s poslom nastavnice.
“Mnogi ljudi u moje vrijeme morali su uzeti neplaćeno odsustvo, dati otkaz ili bi dobili otkaz jer su pokušavali uskladiti sport s karijerom”, rekla je.
“Moja škola je imala mnogo razumijevanja za ono čime sam se bavila, tako da sam imala sreće.”
Odlazak na trčanje lokalnim ulicama ili kroz prirodu – što se danas čini sasvim uobičajenim – bilo je neobično u vrijeme kada se Brightwell takmičila.
“Ako sam samo željela lagano trčanje, trčala bih po svom selu, ulicama… ljudi su to komentarisali ili mi trubili. Iz današnje perspektive to djeluje smiješno, ali mene nikada nije uznemiravalo”, rekla je za BBC Sport ova danas 84-godišnjakinja.
Rezultat od 2:01,1 koji je Brightwell postigla na 800 metara ostao je važeći skoro tri godine, sve dok ga 1967. godine nije nadmašila Australka Judy Pollock s vremenom od tačno 2:01.
Sljedeći cilj bio je spustiti vrijeme ispod dvije minute. Rušenje granice od dvije minute – i jedan tvrdokoran svjetski rekord.
“Rekordi su sjajni, a medalje najbolje, ali kada probijete neku granicu, osjećaj je fantastičan”, rekla je Christina Boxer-Cahill (djevojačko prezime Boxer).
Bilo je to tokom finala Evropskog kupa 1979. godine u Torinu kada je Boxer-Cahill pogledala na sat i shvatila da je trku završila za manje od dvije minute.
Dodala je: “Znala sam da će to vjerovatno biti moja posljednja prilika, jer je bilo i drugih djevojaka u Britaniji koje su pokušavale to postići.”
Godine 1971. Njemica Hildegard Falck postala je prva žena koja je probila granicu od dvije minute.
Osam godina kasnije, dvadesetdvogodišnja Boxer-Cahill postala je prva Britanka kojoj je to pošlo za rukom, s vremenom od jedne minute i 59,05 sekundi.
“To je pomalo kao kada je Roger Bannister istrčao milju za manje od četiri minute. Jednom kada je on to učinio, svi su to počeli raditi jer vidite šta je moguće”, rekla je za BBC Sport Boxer-Cahill, koja danas ima 69 godina.
“Smatram da sam imala veliku sreću što sam se bavila sportom u kojem je bilo prihvaćeno da na Olimpijskim igrama postoje i muške i ženske utrke.”
Christina Boxer slavi pobjedu u utrci na 1500 metara na Igrama Commonwealtha 1982. godine.
Boxer-Cahill je osvojila zlato za Englesku u utrci na 1500 metara na Igrama Commonwealtha 1982. godine. Između 1971. i 1983. godine, svjetski rekord za žene u utrci na 800 metara oboren je šest puta. Međutim, rekord iz 1983. godine stoji i danas.
Drži ga češka atletičarka Jarmila Kratochvilova, koja je na takmičenju u Minhenu ostvarila vrijeme od jedne minute i 53,28 sekundi.
Kratochvilovin rekord je dovođen u pitanje, uz tvrdnje da je postignut uz pomoć doping-sistema koji je u to vrijeme postojao u njenoj zemlji.
Rekord Kratochvilove doveden je u pitanje uz tvrdnje da je postignut uz pomoć tadašnjeg državnog doping programa u njenoj zemlji – što je ona odlučno negirala.
Evropska atletska federacija je 2017. godine predložila poništavanje rekorda postignutih prije 2005. godine, čime je poslala snažan signal da su rekordi postavljeni prije tog vremena upitni.
Poznato je da je nekoliko satelitskih država Sovjetskog Saveza – uključujući Istočnu Njemačku – tokom 1980-ih provodilo državne programe dopingovanja.
Na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. godine, Boxer-Cahill je zauzela četvrto mjesto u utrci na 1500 metara, iza ruske atletičarke koja je kasnije suspendovana zbog dopinga.
Boxer-Cahill je izjavila: “Takmičila sam se u doba Istočnog bloka kada su, znate, naknadne analize nekih nastupa bacile svojevrsnu sumnju na njih.
“Zaista bih voljela da sam se našla na pobjedničkom postolju. Voljela bih da sistem Istočnog bloka nije postojao, ali situacija je bila takva kakva jeste.
“Politika u sportu frustrira takmičare. Ali ako dopustite da vas to previše frustrira, to će samo negativno uticati na vaš vlastiti nastup.” Ženska utrka na 800 metara “jača nego ikad”
“Imamo ne samo dvije, već nekoliko djevojaka koje trče ispod dvije minute svaki put kada izađu na stazu”, rekla je Brightwell za BBC Sport.
“Konkurencija je jača nego ikad.” Rekord Kratochvilove, star 43 godine, sve je više ugrožen.
Evropska prvakinja na 800 metara, Werro, bila je najbliža obaranju rekorda, istrčavši utrku sa vremenom koje je zaostajalo samo 0,42 sekunde za rekordom na mitingu Dijamantne lige u Cirihu.
Keely Hodgkinson, trenutna svjetska rekorderka u dvorani na 800 metara, izjavila je ranije ove godine za BBC Sport da se nikada nije osjećala bliže obaranju rekorda na otvorenom.
Rekla je: “Zaista vjerujem da ga možemo oboriti, ali mnogo toga se mora poklopiti.”
Hodgkinson je jedna od šest atletičarki koje će se takmičiti u utrci na 800 metara na “Athlosu”, atletskom događaju namijenjenom isključivo ženama, koji se u petak održava u Londonu. “Zaista mislim da će svjetski rekord na 800 metara biti oboren u narednih godinu ili dvije, a nadam se i ove sezone, jer smo u sjajnoj formi, zar ne?” rekla je Boxer-Cahill za BBC Sport.
“Ako se to desi pred kraj sezone, 2026. bi bila godina ženskog trčanja na 800 metara.”
IZVOR: bbc.com
